Osnivanje kluba
Osnivačka skupština Biciklističkog kluba u Ivanić-Gradu, održana je 10. svibnja 1971. godine.
Osnivači su bili: Krešimir Grgac, Stjepan Škrinjar, Krešimir Badalić, Zdravko Mlikotić, Josip Pisnjak, Marinko Urukalović, Rene Borić, Slavko Uzelac, Krešo Erceg, Ranko Radaković i Stjepan Mihaljević. Prvi predsjednik bio je Krešimir Badalić, tajnik Mladen Banovac a blagajnica Zlatica Grgac. U Nadzorni odbor izabrani su Ivo Iverović, Željko Vuković i Josip Pisnjak. Klub je dobio naziv: Biciklistički klub “Ivanić” Ivanić-Grad.
Za osnivanje biciklističkog kluba u Ivanić-Gradu, u vrijeme kad tog sporta nije bilo niti u puno većim gradovima, presudna je bila činjenica da je u Ivanić-Gradu živio najveći hrvatski biciklist svih vremena, Stjepan Grgac, koji je svoju ljubav prema biciklizmu prenio na svoju djecu, Zlaticu i Krešimira.
Stjepan Grgac – Najbolji Hrvatski biciklist svih vremena
Stjepana Grgca je vrsni poznavatelj biciklizma Stjepan Ljubić Vojvoda, i sam vrhunski biciklist i novinar, označio “najboljim hrvatskim koturašem svih vremena”. S pravom! Impozantan je niz njegovih izvanrednih rezultata na domaćim i međunarodnim utrkama o čemu svjedoče novinski naslovi i fotografije te velika zbirka pokala, medalja i drugih vrijednih nagrada koje je osvojio, a koje se čuvaju u kući obitelji Grgac u Kundekovoj 7 u Ivanić-Gradu.
Sportska karijera Stjepana Grgca trajala je od 1927. do 1939. godine. Vozio je za svoj matični klub “Sokol” koji je kasnije promijenio ime u “Zagreb 1887” a bio je i standardni, a i najbolji član reprezentacije ondašnje Jugoslavije. Bio je najbolje plasirani član reprezentacije na utrci “Oko Mađarske” 1934. godine, treći na utrci Beč-Graz (192km) 1934., drugi na utrci “Oko Rumunjske” (2247 km, 12 etapa) 1935.
Posebno mjesto u njegovoj karijeri predstavlja nastup na Tour de France 1936. godine. Kada je kao član reprezentacije Jugoslavije izdržao 14 najtežih etapa ali je zbog vremenske rampe morao odustati. Tako je postigao rezultat kojeg desetljećima nakon Stjepana Grgca neće ponoviti ni jedan biciklist s ovih prostora. Uspjelo je to tek 2003. Vladimiru Miholjeviću koji je završio Tour de France, ali vozeći za talijanski klub.
Pored ovih navedenih utrka Stjepan Grgac bio je:
- četverostruki prvak Jugoslavije: 1930., 1932., 1933. i 1939.
- prvak Hrvatske 6 puta
- prvak Zagrebačkog podsaveza 7 puta (1929. – 1935.)
- prvi na prvenstvu Jugoslavije po olimpijskom sistemu (Maribor 1934.)
- prvi na brdskoj utrci Graz-Semmering-Graz (1929.)
- prvi na 4-etapnoj utrci “Kroz Bugarsku” (Sofija-Varna, 650km, 1935.)
- prvi na utrci u spomen Franje Gregla (150km, 1935.)
- prvi na utrci povodom 50-godišnjice HKB “Sokol-Zagreb 1887” (1937.)
- prvi na utrci “Oko Zagreba” (85km)
- prvi i rekorder utrke grada Zagreba na 50 i 100 km
- drugi, s istim vremenom kao i pobjednik, na utrci “Rund um den Hochshwab” Graz, 1933.
- drugi na prvoj utrci “Kroz Hrvatsku i Sloveniju” 1937.
Ovaj izvanredni sportaš rođen je 17.09.1909. u Novakima kraj Zaprešića, a život je izgubio nesretnim slučajem 15. prosinca 1960. u Sesvetama.
Memorijal Stjepan Grgac, Međunarodna cestovna biciklistička utrka za Kup Hrvatske
U čast i spomen na Stjepana Grgca BK”Ivanić”, od osnutka kluba 1971. pa do danas, organizira svake godine cestovnu biciklističku utrku “MEMORIJAL STJEPAN GRGAC”. Od prve utrke na kojoj je bilo dvadesetak sudionika, prerasla je u međunarodnu sportsku manifestaciju s preko 250 biciklista iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Mađarske… Prvo se utrka bodovala za Prvenstvo Hrvatske, a danas se boduje, kao jedna od svega nekoliko utrka u Hrvatskoj koje imaju takav status, za KUP Hrvatske.
Vremenom, “Memorijal Stjepan Grgac” je u Hrvatskoj postala pojam za odlično organiziranu biciklističku utrku te je kao takva dobila i priznanje Skupštine Hrvatskog biciklističkog saveza.
Na “Memorijalu Stjepan Grgac” redovito nastupaju najbolji biciklisti – reprezenatativci Hrvatske i drugih zemalja koje dolaze na utrku. Dosadašnji pobjednici “Memorijala” u seniorskoj konkurenciji jesu:
- 1971. Obučina Drago, “Zagreb”
- 1972. Pleško Eugen, “ZMC” Zagreb
- 1973. Kahlina Zdenko, “ZMC” Zagreb
- 1974. Pleško Eugen, “ZMC” Zagreb
- 1975. Keršič Pavel, “Branik” Maribor
- 1976. Fumić Vlado, “ZMC” Zagreb
- 1977. Kahlina Zdenko, “ZMC” Zagreb
- 1978. Bošković Branko, “1. Maj” Zadar
- 1979. Bedeković Branko, “Lokomotiva” Zagreb
- 1980. Pavlić Željko, “ZMC” Zagreb
- 1981. Purić Ibrahim, “Zenica”
- 1982. Kišerlovski Eduard, “Rijeka”
- 1983. Papež Sandi, “Novoteks” Novo Mesto
- 1984. Bogović Vlado, “ZMC” Zagreb
- 1985. Lojen Mladen, “ZMC” Zagreb
- 1986. Pavlić Željko, “ZMC” Zagreb
- 1987. Pavlić Željko, “ZMC” Zagreb
- 1988. Durmišević Jakub, “Unis” Ilidža
- 1989. Robič Jurij, “Krka” Novo Mesto
- 1990. Ravbar Bogdan, “Krka” Novo Mesto
- 1991. Belščak Krešimir, “ZMC” Zagreb
- 1992. Šmerc Sandi, “Celje” Celje
- 1993. Ravbar Bogdan, “Krka” Novo Mesto
- 1994. Glivar Srećko, “Krka” Novo Mesto
- 1995. Kelner Miran, “Perutnina” Ptuj
- 1996. Ziherl Bojan, “Sava” Kranj
- 1997. Petek Rajko, “Sava” Kranj
- 1998. Kotnik Matija, “Perutnina-Rad” Ptuj
- 1999. Golovanov Evgeniy, “Kamen” Pazin
- 2000. Podgornik Dean, “Sava” Kranj
- 2001. Jarše Rok, “Sava” Kranj
- 2002. Marin Matej, “Perutnina” Ptuj
- 2003. Marin Matej, “Perutnina” Ptuj
- 2004. Bole Grega, “Radenska Rog” Ljubljana
- 2005. Dančulović Tomislav, “Perutnina” Ptuj
- 2006. Stare Matej, “Perutnina” Ptuj
- 2007. Gnezda Matej, “Rog” Ljubljana
- 2008. Ilešić Aldo Ino, “Sava” Kranj
- 2009. Miholjević Hrvoje, “Loborika”
- 2010. Dančulović Tomislav, “Loborika”
- 2011. Rogina Radoslav, “Loborika”
- 2012. Kvasina Matija, “Tusnad Cycling Team”
- 2013. Hočevar Aljaž, “Adria Mobil”
- 2014. Marin Matej, “Team Gourmetfein-Simplon Wels”
Klub je nekoliko puta mijenjao stazu po kojoj se utrka vozila. Osnovni razlog promjenama staze utrke bio je uvijek jedan: nastojanje da biciklisti voze po što boljim cestama i pred što više publike. Tako je u početku utrka vožena na relaciji Ivanić-Grad – Podgarić – Ivanić-Grad.
Potom staza utrke je krenula sasvim drugim pravcem: Ivanić-Grad – Čazma – Dubrava – Bjelovar – Čazma – Ivanić-Grad.
Zadnjih godina utrka se vozi na stazi:
- Seniori: Ivanić-Grad – Kutina – Garešnica – Kutina – Ivanić-Grad u dužini od 139,0 kilometara.
- Juniori: Ivanić-Grad – Kutina – Ivanić-Grad u dužini od 99,0 kilometara.
- Kadeti: Ivanić-Grad – Popovača – Ivanić-Grad u dužini od 64,6 kilometara.
- Početnici: Ivanić-Grad – Graberje – Ivanić-Grad u dužini od 21,0 kilometara.
- Veterani: Ivanić-Grad – Križ – Ivanić-Grad u dužini od 35,7 kilometara.
Cestama Ivanić-Grada i šire okolice tako je u ovih 34 godine prošlo preko 4000 biciklista sudionika Memorijala Stjepan Grgac.
Međuklupske utrke
Osim organizacije Memorijala Stjepan Grgac, kao pridruženi član Biciklističkog saveza Zagreba (BSZ) BK “Ivanić” organizirao je također utrke za Prvenstvo i KUP BSZ. Na tim utrkama redovito su sudjelovali zagrebački klubovi te klubovi iz Varaždina i Karlovca. Te utrke vozile su se na kružnoj stazi: Ivanić-Grad – Kloštar Ivanić – Caginec – Ivanić-Grad.
Posebno važno mjesto u povijesti biciklizma u Ivanić-Gradu zauzima godina 1972. Te godine klub je, uz “2. Memorijal Stjepan Grgac”, organizirao i bio domaćin jedne od etapa velike međunarodne višeetapne biciklističke utrke “INA Naftaplin Olay CUP” koja se vozila kroz Hrvatsku i Mađarsku.
Kroz 34 godine svog djelovanja BK “Ivanić” se natjecao na utrkama: za Prvenstvo Hrvatske – cestovno, brdsko i na kronometar, na utrkama za KUP Hrvatske, utrkama za KUP i Prvenstvo Biciklističkog saveza Zagreba te na većini međuklupskih utrka koje su organizirali ostali biciklistički klubovi u Hrvatskoj pa je tako nastupio na cca 400 utrka (u prosjeku na 12 utrka godišnje). Na tim utrkama naši vozači su ostvarivali osrednje rezultate koji su bili odraz činjenice da se u klubu radilo amaterski, bez profesionalnih trenera i vozača.
Ipak, treba reći da je ekipa koja je vozila za klub u 80-tim godinama: Željko Bićanić, Hristo Bonev, Davor Rosandić, Željko Boblić, Marijan i Zlatko Unetić ostvarila solidne rezultate. Željko Bićanić je kasnije prešao u klub u kojem je imao bolje uvjete za rad i tamo postizao odlične rezultate, ali se ponovno vratio u naš klub i tu završio svoju uspješnu karijeru ostvarivši za naš klub i prve pobjede u međuklupskim utrkama.
Od prve ekipe biciklista u Ivanić-Gradu koju su činili Krešimir Grgac (koji je ujedno bio i prvi trener a ostao je to i do danas!), Josip Kašner, Rene Borić, Slavko Uzelac i Krešimir Erceg pa do danas kroz klub je prošlo i ostavilo trag preko 300 biciklista aktivnih vozača kluba.
Ekipu s kraja 90-tih godina koju su činili Mario Jagić, Kruno Peradenić, Dejan Čičak, Silvijo Čičak, Andrija Matković, Ozren Šimić, Ivan Ćirović, Samir Paratušić, Hrvoje Tišljar, Tomislav Cecelja, Vedran Gretić, Denis Jerković te Neven Vujičić polako smjenjuje zadnja generacija vozača kluba.
Rekreativni biciklizam, Biciklijade
Osim natjecateljskog biciklizma, klub se cijelo vrijeme svog djelovanja bavio i organizacijom biciklističkih škola za djecu dječjih vrtića i nižih razreda osnovnih škola te organizacijom biciklijada za građanstvo grada Ivanić-Grada. U okviru biciklističkih škola provode se natjecanja u vožnji spretnosti. Jednom godišnje klub je organizirao biciklijadu za sve građane Ivanić-Grada. Time je biciklizam dobio još kojeg poklonika više u gradu i okolici.
Uprava kluba
U upravi kluba su radili kako bivši vozači tako i drugi koji su imali smisao za sport, a za bicilklizam posebno.
Današnju upravu kluba čine:
- Mario Biršić, predsjednik
- Dražen Kralj, tajnik
- Zlatica Grgac, blagajnik
- Krešimir Grgac, trener
- Franjo Horčička, član
- Andrija Matković, član
- Ante Čičak, član
Nadzorni odbor čine:
- Željko Vuković, predsjednik
- Stjepan Jušić, član
- Dejan Čičak, član.
Ta uprava vodi klub već dulji niz godina nastavljajući rad uprava koje su vodili dosadašnji predsjednici kluba, Krešimir Badalić, Krešimir Grgac, Jozef Markić, Franjo Horčička i Leo Ordanić.
Sve dosadašnje uprave vodile su klub u pravcu osposobljavanja biciklista – članova kluba za postizanje što boljih sportskih rezultata. Međutim, paralelno s time, jednako važna aktivnost uprave kluba odnosila se na osposobljavanje članova za organizaciju biciklističkih utrka u Ivanić-Gradu. Rezultat tog rada je činjenica da na utrku u Ivanić-Grad svake godine dolazi sve veći broj biciklista, kako iz Hrvatske tako i iz susjednih zemalja. To je najbolja potvrda je dobrog 38-godišnjeg rada Biciklističkog kluba “Ivanić”.